Dana 26. rujna 2023. godine, predstavnici Državnog inspektorata zajedno s pomoćnicom glavnog državnog inspektora gospođom Vedranom Filipović Grčić primili su na radni sastanak predstavnike ugostitelja Grada Zagreba.
Na sastanku su bili nazočni predsjednik Nezavisne udruge ugostitelja, gospodin Jurica Protić, zajedno s dopredsjednicom gospođom Žaklinom Troskot, te potpredsjednici Udruženja ugostitelja Zagreb gospodin Vedran Gajski i gospodin Zlatko Puntijar.
Tema radnog sastanka bila je analiza nadzora najčešće počinjenih prekršaja prilikom inspekcijskih nadzora u ugostiteljstvu te na koji način ih spriječiti odnosno educirati dionike sektora kako bi se preventiralo njihovo počinjenje.
Naglasci s sastanka
U početnom djelu sastanka gospođa Vedrana Filipović Grčić pozdravlja ugostitelje te zaključuje kako su sastanci s predstavnicima ugostitelja postali sada već tradicionalni što je svakako pozitivna stvar. Naročito ukoliko uzmemo u obzir tekuću godinu koja je bila iznimno izazovna u smislu povećanja broja stranih radnika, prelaska na novu valutu Euro kao i sve izražajniju inflaciju u Hrvatskom gospodarstvu.
Objašnjava kako je fokus Državnog inspektorata ove godine bio na provedbi koordiniranog nadzora turističke sezone, naročito u provođenju nadzora nad iznajmljivanjem domaćinstava.
Kao najčešći evidentirani razlog kažnjavanja ove sezone bio je neregistrirano obavljanje djelatnosti. Ostali prekršaji su u pravilu bili povezani s ne ishodovanjem različitih dozvola te povredama propisa zbog neispunjavanja propisanih minimalnih tehničkih uvjeta.
Filipović Grčić navodi kako je jedan od čestih razloga počinjenih prekršaja bio povreda propisa u smislu ne pridržavanja propisanog radnog vremena te usluživanja maloljetnika s alkoholnim pićima odnosno prodaja duhanskih proizvoda istima. Državni inspektorat, kako navodi, zaprimio je veliki broj podnesaka građana za usluživanje alkohola maloljetnicima u ugostiteljskim objektima te kako su zbog toga u neposrednoj komunikaciji s pučkom pravobraniteljicom. Državni inspektorat sa nadležnim Ministarstvom zdravstva kroz provedbu Strategija i Akcijskih planova za prevenciju raka i smanjenje ovisnosti sudjeluje u nadzoru nad primjenom propisa vezanih za ograničavanje uporabe duhanskih i srodnih proizvoda te usluživanje maloljetnika s alkoholnim pićima, te u skladu s budućim ciljevima nadzori u tom području će se pojačati.
Zaključuje kako je potrebno uvesti nove pozitivne standarde te prije svega utjecati na volju u društvu budući govorimo o problematici koja je aktualna na razini cijele Europske unije.
Nastavno na sam sadržaj propisa, naglašava kako se isti nisu mijenjali osim u slučaju zabrane rada nedjeljom.
Na pitanje potpredsjednika Udruženja ugostitelja Zagreb, gospodina Vedrana Gajskog, o stajalištu inspektorata vezano za ograničenje rada na 16 nedjelja godišnje, odgovaraju kako ove godine nisu imali cjelovitu sliku te da sukladno tome ne mogu dati konkretno mišljenje. Tek iduća godina omogućit će uvid u stvarno stanje ovog ograničenja. Za sada, kako navode, prilagodba je relativno uspješno provedena, te u praksi problema nije bilo, osim u slučaju pitanja vezanih za prodaju kruha.
Predsjednik Nezavisne udruge ugostitelja, gospodin Jurica Protić, naglašava kako će zabrana nedjeljom imati negativan utjecaj na ugostiteljske objekte koji posluju u trgovačkim centrima, naročito one kojima su trgovački centri jedine lokacije u kojima obavljaju svoju djelatnost. Navode kako su svjesni ovog problema te naglašavaju kako će i dalje raditi na eliminiranju negativnog ograničenja odnosno pogodovanja bilo kakvog oblika koji bi iz navedenog ograničenja mogao proizaći.
Gospođa Ružica Vazdar, načelnica Sektora sanitarne inspekcije nastavlja tumačenje inspekcijskih nadzora nad ugostiteljskim objektima te naglašava kako nadležnost sanitarne inspekcije nad ugostiteljskim objektima obuhvaća sigurnost hrane, zaštitu od buke i ograničavanje uporabe duhanskih i srodnih proizvoda. Veliki broj zabilježenih nesukladnosti proizlazi iz povreda propisa vezanih za sigurnost i higijenu hrane, odnosno dozvoljenu razinu buke. Naglašava kako su nalazi s terena vezani za provedbu HACCAP sustava prije pandemije Corona virusa bili zadovoljavajući dok situacija u godinama nakon pandemije pokazuje niži stupanj kvalitetne primjene i održavanja vlastitih sustava kontrole temeljenih na HACCP načelima. Inspekcijskim nadzorima utvrđeno je da se sustavi redovno ne ažuriraju i ne vodi se propisana dokumentacija. Naglašava da su izmjene Zakona o hrani koje su stupile ove godine na snagu naglasile važnost uspostave i provođenja ulazne i interne sljedivosti, obveza je subjekta da vode evidencije ulaznih računa i otpremnica na kojima su navedeni lot-a hrane životinjskog porijekla te isti ti podaci moru biti evidentiran na svakom pakiranju zamrznute hrane. Sve gore navedeno imalo je za rezultat zabilježen i već broj trovanja hranom.
Potpredsjednik Udruženja ugostitelja Zagreb, gospodin Zlatko Puntijar ukazuje na problematiku vođenja spomenutih evidencija koja proizlazi iz nedostatka kvalitetne radne snage odnosno radne snage općenito te ukazuje na kontinuirane probleme vezane za polaganje tečaja higijenskog minimuma odnosno izdavanja sanitarnih knjižica.
Dopredsjednica Nezavisne udruge ugostitelja, gospođa Žaklina Troskot predlaže izmjene koje bi omogućile on-line polaganje spomenutih tečaja, kao što je bio slučaj za vrijeme pandemije. Naglašava kako trenutno stanje stvara velike troškove ugostiteljima, naročito manjim, ali i onima koji pretežno zapošljavaju strance. Ako uzmemo u obzir i veliku fluktuaciju radne snage u sektoru jednostavno je za zaključiti da trenutni način polaganja tečaja higijenskog minimuma nije prihvatljiv. Navodi kako se sve svelo na formalnost i ispunjavanje forme te da sama svrha navedenog tečaja koji se provodi na ovaj način jednostavno nema smisla.
Ružica Vazdar naglašava kako EU uredbe često naglašavaju važnost menadžmenta te njihovu odgovornost i spremnost na implementaciju HACCPa, a da nažalost vlasnici ugostiteljskih objekata nerijetko na provedbu HACCAP sustava gledaju kako dodatni teret, a ne kao alat koji i njima osigurava sigurnost i odgovoran pristup svakog djelatnika koji manipulira s hranom, što svakako u praksi ne bi trebao biti slučaj.
Ukazana problematika joj je u potpunosti jasna te primjećuje kako bi trenutne regulacije trebalo mijenjati sukladno problematici koja se događa na terenu, međutim zaključuje kako ćemo eventualne izmjene morati pregovarati s nadležnim Ministarstvom zdravstva.
Vezano za problematiku buke, ugostitelji predlažu da se ona definira radnim vremenom a ne visinom decibela budući je za prekoračenje dopuštene razine buke nerijetko dovoljan žamor ljudi na terasi i to bez glazbe. Navode kako je ispitivanje buke na terenu u njihovoj nadležnosti ali eventualne izmjene trenutnih propisa morat ćemo pregovarati također s nadležnim Ministarstvom zdravstva.
Na upit vezan za održavanje svadbe u ugostiteljskom objektu dobili smo odgovor kako je istu potrebno prijaviti te dobiti dozvolu od strane jedinice lokalne samouprave, pri tome, ako se žele „ derogirati“ odredbe propisa o buci, Odluke predstavnički tijela se pozivaju na odredbe Zakona o zaštiti od buke. Nakon ishodovanja dozvole, točno vrijeme, datum i mjesto održavanja potrebno je prijaviti policiji.
Na upite oko problematike dobivanja dozvola za klupe u zatvorenom prostoru kao i one koje se nalaze na privatnom vlasništvu (problem nadležnosti) odgovor nismo dobili. Predstavnici Državnog inspektorata navode kako kod nas još nije dovoljno zaživjela event industrija te da po tom pitanju još nije došlo do pomaka s nadležnim Ministarstvom turizma i sporta.
Gospođa Gordana Grizelj Portner, pomoćnica glavnog državnog inspektora nastavila je s navođenjem rezultata provedenih inspekcijskih nadzora u djelatnosti ugostiteljstva iz djelokruga inspekcije rada (područje radnih odnosa i zaštite na radu). Situacija na terenu ukazuje da je najviše utvrđenih nepravilnosti u području radnih odnosa vezano uz neprijavljeni rad radnika, u smislu odredaba Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada, odnosno konkretno vezano uz nesklapanje ugovora o radu odnosno neizdavanje pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu prije početka rada (kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku), neprijavljivanje radnika na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada, s prvim danom početka rada i na odgovarajuće radno vrijeme, te na obvezno zdravstveno osiguranje, probni rad bez sklopljenog ugovora o radu i bez prijava na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, rad stranaca (državljana trećih zemalja) bez dozvole za boravak i rad i ili potvrde o prijavi rada, radno vrijeme (nezakoniti prekovremeni rad), dnevni i tjedni odmor i sl. Svjesni su trenutnog stanja u sektoru i nedostatka radne snage, ali navode kako bi izmjene važećeg Zakona o strancima mogle „doskočiti“ problematici dugotrajnog i složenog postupka dobivanja radnih dozvola, koje je u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova.
Ukazuje na odredbe Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023., na temelju kojeg u slučaju utvrđenog neprijavljenog rada radnika inspektor rješenjem nalaže poslodavcu da u roku 3 dana od dana dostave rješenja za radnika podnese prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje počevši od dana koji je zapisnikom utvrđen kao početak rada ili pretpostavljeni dan početka rada (u trajanju od 6 mjeseci koji prethode danu nadzora) i uplatu novčanog iznosa od 2.650 eura (ako je neprijavljeni rad utvrđen prvi put) odnosno 6.630 eura uz obveznu prijavu radnika (kada je neprijavljeni rad kod istog poslodavca utvrđen tijekom sljedećih inspekcijskih nadzora u razdoblju od 6 godina od prvog utvrđenja neprijavljenog rada). Ukazuje da ukoliko se neprijavljeni rad kod istog poslodavca utvrdi treći i svaki slijedeći put u razdoblju od 6 godina od prvog utvrđenja neprijavljenog rad, uz navedenu mjeru inspektor rada donosi i usmeno rješenje u zapisniku o zabrani obavljanja djelatnosti poslodavcu u nadziranom poslovnom objektu, koje traje do dostave dokaza o uplati novčanog iznosa od 6.630 eura, a najkraće 30 dana. U slučaju ne prijavljivanja radnika koristi se presumpcija rada bez prijave u trajanju od 6 mjeseci, ako iz podataka kojima inspektor raspolaže u nadzoru nedvojbeno ne proizlazi da je trajanje radnog odnosa bilo kraće ili duže te svakako preporučuju pravovremenu prijavu radnika na obvezno mirovinsko osiguranje kako bi se izbjeglo kažnjavanje.
Protić naglašava kako su započeti pregovori s Ministarstvom rada o mogućnostima pojednostavljenja prijave/odjave radnika naročito u vršnim trenutcima (peak moments) obavljanja djelatnosti.
Na pitanje mogućnosti rada/pomaganja članova obitelji u poslovanju obrta objašnjavaju kako je isti dozvoljen, ali kako se navedene odredbe Zakona o obrtu nikako ne bi smjele koristiti kao prikriveno subsidiranje punog radnog odnosa primjerice rada cijele smjene i sl.
Vezano za izdavanje dozvola za boravak i rad za državljane trećih zemalja ukazuju na potrebu razlikovanja agencija za privremeno zapošljavanje od onih za posredovanje u zapošljavanju. Također navode kako se prilikom izdavanja svake dozvole za rad državljanima trećih zemalja u iste navodi vrsta poslova koje će obavljati kao i poslodavac kod kojeg će navedene poslove obavljati. U slučaju promjene poslodavca/posla potrebno je ponovno predati zahtjev za izdavanje nove dozvole za boravak i rad. Ugostitelji ukazuju na problem koji se u tom slučaju javlja. Naime dozvole se mogu čekati i do 6 mjeseci što predstavlja veliki problem stranim radnicima koji su u tom periodu bez primanja kao i poslodavcima koji moraju omogućiti smještaj radniku (ugovor o smještaju ovjeren kod javnog bilježnika) i podmiriti sve troškove života bez da je radnik počeo raditi. Nerijetko se događa da strani radnici u ovom periodu odustanu od rada te naposljetku napuste državu što u konačnici osim velikog troška ugostitelja ostavlja i bez nužno potrebnog radnika.
Troskot predlaže izmjene u smislu da se omogući prijava stranog radnika odmah kako bi isti mogao što prije početi s radom, odnosno da izdavanje nove dozvola za rad ne bude uvjet za početak rada.
Protić naglašava kako je cijela situacija oko stranih radnika eskalirala neočekivano brzo te da se službe u RH jednostavno nisu uspjele na vrijeme prilagoditi što rezultira nezadovoljstvom kako stranih radnika tako i samih poslodavaca.
Grizelj Portner nastavlja kako su na terenu evidentirane povrede vezane za propisane minimalne plaće navedene u Kolektivnom ugovoru ugostiteljstva odnosno Zakonu o minimalnoj plaći. Naime, nerijetko je utvrđeno kako nisu ugovorene minimalne propisane plaće, odnosno ako jesu ugovorene, da se određeni dio i dalje isplaćuje „na ruke“. Utvrđeno je i nepoštivanje odredbi vezanih za dodatke na plaću, primjerice rada nedjeljom u iznosu od 50% za odrađene sate rada, kao i veliki broj prekršaja neevidentiranja prekovremenog rada i prekovremenog rada u trajanju duljem od dozvoljenog Zakonom o radu. Za kraj osvrnuli su se na nepravilnosti koje proizlaze iz povreda Zakona o zaštite na radu te ukazali na činjenicu da i dalje u velikom broju objekata nema potrebne procjene rizika za mjesto rada zbog čega je izdan veliki broj upravnih mjera i prekršajnih kazni.
Zaključci sa sastanka
Predstavnici Državnog inspektorata uvažili su ukazanu problematiku s kojom su ih upoznali ugostitelji s brojnim primjerima iz prakse. Većina prijedloga od strane ugostitelja pokazala se opravdanim međutim naglašavaju kako je potrebno ići u daljnje pregovore s nadležnim Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i nadležnim Ministarstvom zdravstva.
Statistički podaci koje su prezentirali ukazuju da problema u sektoru ima te da je potrebno i dalje zajedničkom sinergijom raditi na prevenciji prekršaja u ugostiteljstvu, a naročito prekršaja vezanih za provjeru i kontrolu kvalitete hrane.
Glavni naglasak i dalje treba biti na jasno definiranim propisima te na osiguranju njihove logične primjene kroz edukaciju svih dionika u ugostiteljstvu.
Na kraju sastanka ugostitelji su uputili poziv predstavnicima Državnog inspektorata na ovogodišnji Forum zagrebačkih ugostitelja kao i na Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika. Predstavnici Državnog inspektorata, zajedno s pomoćnicom glavnog državnog inspektora, gospođom Vedranom Filipović Grčić, zahvalili su se na pozivu te su isti srdačno prihvatili.