MOTIVACIJA UČENIKA JE KLJUČNA ZA NJIHOV USPJEH U UGOSTITELJSKOJ KARIJERI
Ugostiteljski sektor danas se suočava s brojnim izazovima, ali i nudi obilje prilika za profesionalni razvoj, kako unutar Hrvatske tako i u inozemstvu. Kako bi mladi bili spremni za te izazove, obrazovni sustav mora osigurati kvalitetna znanja i vještine potrebne za uspjeh u industriji. Mladen Smodlaka, ravnatelj Ugostiteljsko-turističkog učilišta u Zagrebu, naglašava važnost kontinuirane prilagodbe obrazovnih programa tržišnim potrebama, s posebnim naglaskom na praktičnu nastavu i modernizaciju metoda poučavanja.
Učilište trenutno broji 816 učenika, a najveći interes je za zanimanje kuhara. Zbog toga je ove godine upisano čak šest razrednih odjela za to zanimanje. „Osim toga, upisali smo tri odjela za konobare, dva za slastičare i dva za turističko-hotelijerske komercijaliste. Ove godine primijetili smo porast broja učenika, za stotinjak više nego prošle godine, što je izravna posljedica većeg broja osnovnoškolaca koji su završili svoje obrazovanje“, pojašnjava Smodlaka. Zbog toga im je resorno ministarstvo odobrilo i dodatna dva razredna odjeljenja, što je pozitivan signal. Što se tiče samih obrazovnih programa, Smodlaka ističe da su mnogi od njih pisani prije tridesetak godina, no uz pomoć novih tehnologija i prilagodbi trenutnim trendovima, škola ih nastoji modernizirati.
"Ove godine Ugostiteljskoturističko učilište upisalo je stotinjak učenika više nego lani, od čega najviše njih za smjer kuhara – čak šest razrednih odjeljenja."
Uskoro će biti uvedena i reforma strukovnog obrazovanja koja će donijeti modularnu nastavu. „Učenici će prve godine prolaziti kroz osnovna znanja svih ugostiteljskih zanimanja – kuhara, konobara i slastičara, a tek u drugoj godini specijalizirat će se za jedno od tih zanimanja“, objašnjava ravnatelj. Praktična nastava čini važan dio obrazovanja, a učenici godišnje moraju odraditi 280 sati prakse, uz dodatna 182 sata tijekom ljetnih mjeseci. „Kod nas je praksa organizirana jednom tjedno, no to se ne pokazuje uvijek najboljim rješenjem. Primjerice, petkom učenici rade s ribom, što im ograničava mogućnost da usvoje širi spektar vještina. Zato nastojimo unaprijediti program tijekom druge i treće godine“, ističe Smodlaka. Također, mnogi učenici dobivaju posao upravo na mjestima gdje su odrađivali praksu. No, zanimljivo je da neki kuhari kasnije odluče postati konobari. „Kad ih pitam zašto nisu odmah upisali smjer za konobara, najčešći odgovor je da im roditelji nisu dopustili“, dodaje Smodlaka, napominjući da konobarsko zanimanje nosi mnoge predrasude.
"Učilište nudi programe prekvalifikacije odraslih osoba, najtraženiji smjerovi su za kuhara i slastičara, a polaznici nerijetko osobe s fakultetskim diplomama."
Roditelji često misle da konobar ne treba obrazovanje jer je to posao koji se može raditi bez škole, ali to je stereotip. Važno je razumjeti da su vještine potrebne za uspjeh u tom poslu vrlo specifične i ključne, osobito za rad u boljim hotelima i restoranima“, kaže ravnatelj. Posebna je prednost što učenici uz pomoć programa Erasmus+ koje financira Europska unija sudjeluju u projektima mobilnosti u inozemstvu gdje upotpunjavaju svoja znanja i vještine. Kada je riječ o profesionalnim mogućnostima nakon završetka škole, Smodlaka naglašava da su one mnogobrojne. „Imamo upite za zapošljavanje naših učenika iz inozemstva, ali većina njih nije zainteresirana za stalni rad odmah nakon škole. Najčešće rade sezonski na moru, a zatim se odlučuju na dodatnu edukaciju ili prekvalifikaciju“, kaže pa pojašnjava i da imaju odlične primjere nekolicine učenika, onih najambicioznijih, koji ostaju u struci i uspješno grade karijeru. „Neki rade u restoranima s Michelinovim zvjezdicama, ulažu u sebe i dodatno se educiraju, ali, nažalost, takvi su rijetki“, ističe Smodlaka.
Osim obrazovanja mladih, Ugostiteljsko-turističko učilište nudi i programe prekvalifikacije za odrasle, pri čemu su najpopularniji programi za kuhare i slastičare. „Često nam dolaze ljudi s fakultetskom diplomom, što je možda iznenađujuće, ali žele promijeniti karijeru ili otvoriti vlastite obrte“, objašnjava ravnatelj. Godišnje se u program prekvalifikacije upiše između 30 i 35 odraslih polaznika, a praksa koju moraju odraditi iznosi 816 sati. Zanimanje kuhara postalo je popularno zahvaljujući kulinarskim emisijama, no ta atraktivnost ponekad donosi i izazove. „Djeca dolaze u školu sa slikom koju su stekli putem televizije, ali brzo shvate da posao kuhara nije samo sjeckanje povrća i dodavanje začina. Roditelji se često žale da njihova djeca moraju prati podove, čistiti ribu i lignje, guliti krumpire, pa im objašnjavamo da je to dio kuharskog posla, pogotovo u velikim ugostiteljskim kompleksima gdje se priprema i do tisuću obroka dnevno“, prepričava Smodlaka. Kada je riječ o mogućnostima za uspjeh u struci, Smodlaka je jasan: „Već tijekom školovanja vidimo tko ima potencijala postati vrhunski kuhar. Oni učenici koji su motivirani često ulažu u sebe, a i poslodavci ih prepoznaju, šalju ih na dodatne edukacije, pa čak i u inozemstvo. Škola se trudi pružiti što više praktičnih iskustava, radeći s kvalitetnim namirnicama i stvarnim situacijama. Učenici kreiraju menije i stječu dragocjeno iskustvo“, kaže Smodlaka. Za kraj, Smodlaka poručuje: „Tko hoće, uspjet će. Bitna je samo motivacija!“
Izvor: Časopis GOST, Službeno glasilo Udruženja ugostitelja Zagreb, Listopad 2024. Broj 15.