Teško je u nekoliko riječi opisati čime se sve bavi profesorica Karin Mimica, no zasigurno valja istaknuti da je autorica i voditeljica dva najstarija brenda kvalitete u hrvatskom ugostiteljstvu: 100 vodećih hrvatskih restorana - Restaurant Croatica i Klub Gastronaut.
“Projekt 100 vodećih hrvatskih restorana - Restaurant Croatica iniciran je 1995. godine s ciljem poticaja kvalitete u ugostiteljstvu kroz godišnje izbore vodećih restorana i izdavanje prateće publikacije.”
Profesorica Mimica je uz to autorica i voditeljica projekta brojnih uspješnih gastronomskih brendova destinacija, vlasnica i urednica portala Gastronaut.hr, najvećeg portala o hrvatskoj gastronomiji, kao i autorica 30-ak knjiga te nekoliko desetina tematskih gastronomskih programa i projekata. Za svoj rad dobila je višestruka priznanja, kojima će ove godine dodati i priznanje Udruženja ugostitelja Zagreb za Doprinos promociji ugostiteljske struke.
Prepoznatljivost turističke destinacije usko vežemo i uz specifičnost gastronomske ponude. Kroz svoju karijeru, radili ste na brendiranju brojnih destinacija. Što mislite koliko je hrvatska gastronomija prepoznatljiva na globalnoj sceni i po čemu?
Hrvatska ima bogatstvo potpuno različitih gastronomskih regija. Kad radimo na promociji gastronomije u destinacijama van Hrvatske, iz naše riznice gastronomskih aduta naglašavamo ono što potencijalnog gosta može najviše potaknuti na dolazak u Hrvatsku. Kod Talijana će to biti specijaliteti iz mora, dok će promocija primjerice škampi na njemačkom tržištu polučiti slabije rezultate nego mesni specijaliteti – pršut, jela ispod peke ili janjetina na ražnju.
Kako izgleda proces gastro brendiranja destinacije? Koje je sve kriterije potrebno ispuniti da bi destinacija zaista imala prepoznatljivu gastronomsku ponudu?
Brend je po definiciji skup asocijacija koje neki proizvod ili usluga ima u svijesti potrošača. Svrha brendiranja je učiniti neki proizvod ili uslugu prepoznatljivom te joj povećati vrijednost na tržištu. Da bi kristalizirali s kojim brendom/brendovima neka destinacija može na tržištu polučiti najbolje rezultate, potrebno je prvo napraviti analizu potencijala te ih usporediti s potencijalima susjednih i konkurentskih destinacija. Kad se definiraju okvirne teme koje se mogu razvijati, kreće rad s dionicima u turizmu među kojima su i ugostitelji, edukacije, implantacije u ponudu i zajednički marketing na temu brenda koji se gradi.
Proces gastro brendiranja zahtijeva sinergiju brojnih aktera. Koji su ključni dionici u procesu gastro brendiranja destinacije, koja je njihova zadaća?
Ključni dionici su ugostitelji, lokalni proizvođači te turističke zajednice koje ih mogu staviti na zajedničku marketinšku platformu. Tema koju djelatnici destinacije prepoznaju kao potencijalan brend implementira se u ponudu i atraktivno marketinški interpretira.
Kakva je, po vama, uloga ugostitelja u priči o gastro brendiranju? Na koje načine oni mogu doprinijeti u svojim zajednicama?
Ugostitelji su dio destinacije, oni su ti koji su u konkretnom kontaktu s gostima i u njihovim objektima se brendovi destinacija mogu doživjeti i okusiti. Navest ću za primjer nekoliko brendova na kojima radimo. Brend Vitality s TZ-om i ugostiteljima Lošinja – gastronomska ponuda je osmišljena i nadgledana od strane nutricioniste te se na menijima Taste of vitality nalaze jela s lošinjskim namirnicama, nakon čije se konzumacije nećete osjećati pospano nego vitalno. Brend Taste of vitality nadovezuje se na brend Lošinja kao otoka vitalnosti. Brend 6-i elementi s TZ-om i ugostiteljima grada Daruvara – na menijima 6-i elementi nalaze se ukusna jela u funkciji zdravlja, jer je i Daruvar destinacija poznata po zdravstvenom turizmu. Ugostitelji primjerice nude jela za jačanje imuniteta, jela za sportaše, a sad se educiraju kako bi ponudili i što atraktivnija jela za jačanje koštano-zglobnog sustava. Sve pod krilaticom Hedonizam i zdravstveni turizam. Projekt i brend Riječke gastronomske luke razvijamo već tri godine s TZ-om Grada Rijeke i u njemu sudjeluje 40-ak ugostitelja. Rijeka je lučki grad, a riječki restorani gastronomske luke. Kako bi svaki gost što lakše pronašao restoran koji najbolje odgovara njegovim afinitetima te se u njega „usidrio“, restorani su klasificirani u kategorije: Luke lokalnih namirnica, Ribarske luke, Veganske luke, Barbeque luke, Poslovne luke, Romantične luke, Obiteljske luke, Luke za vinske entuzijaste, Luke posebnosti i Luke okusa drugih zemalja. Ako žele titulu neke od tih luka, restorani trebaju zadovoljiti kriterije. U Biogradu s TZ-om i ugostiteljima radimo na temu Kunjke i jela s prošekom u kraljevskom gradu Biogradu, naglašavajući kroz ponudu atraktivne biogradske gastronomske adute i bogatu povijest kraljevskog grada.
Recite nam nešto više o projektu 100 vodećih hrvatskih restorana - Restaurant Croatica. Kako je sve krenulo, koji restorani ulaze u ovaj prestižni izbor i na koji ih način iz godine u godinu birate?
Projekt 100 vodećih hrvatskih restorana - Restaurant Croatica iniciran je 1995. godine s ciljem poticaja kvalitete u ugostiteljstvu kroz godišnje izbore vodećih restorana i izdavanje prateće publikacije. Osnovna ideja bila je napraviti istraživanje tržišta koje će pokazati koji su to restorani koji najbolje zadovoljavaju potrebe gostiju te istaknuti vodeće među njima, ne bi li se na taj način motiviralo i ostale na poboljšanje kvalitete ponude i usluge. U 1995. godini istraživanjem je bilo obuhvaćeno oko 700 restorana, dok se 2023. godine ta brojka popela na preko 2400 restorana. Dio glasovanja provodi se preko portala www.gastronaut.hr, a glasači su mogli dodatno naglasiti kvalitetu ponude, usluge i ambijenta. Paralelno glasaju ugostitelji uz preporuku kolega koji su njima uzor te ispunjavaju upitnike s detaljnim opisom svoje ponude i usluge. Konačnu riječ nakon pregleda svih materijala daje Časni odbor projekta koji i proglašava novu listu 100 vodećih restorana prezentiranih u knjizi i vodiču Restaurant Croatica. Tijekom 29 godina projekta među Restaurant Croatica uvršteno je ukupno 533 restorana, a titulu je svih 29 godina obranilo 6 restorana. Više od 20 godina titulu je obranilo 18 restorana. Restorani predstavljeni u knjizi za 2024. /2025. godinu su i nositelji titule Restaurant Croatica 2023, a uz plakete koje su im dodijeljene, dobili su naljepnicu Restaurant Croatica s QR kodom koji vodi na online izdanje knjige na hrvatskom i engleskom jeziku. Restorani u knjizi prezentirani su tekstom, slikom i receptima kućnih specijaliteta te informacijama što u njihovoj okolici vrijedi vidjeti i doživjeti. Uz restorane koji su izabrani među 100 vodećih, u knjizi se prezentiraju kvalitetni i vrhunski proizvodi koji se mogu naći na stolu te destinacije sa svojim gastronomskim i enološkim adutima. Ove godine, knjiga je sadržajno obogaćena tekstovima o sirevima, autorice gastronautice Marine Selak, certificirane kušačice sireva.
Kada pričamo o gastronomiji, često spominjemo važnost kvalitete ponude. Što ona sve podrazumijeva u kontekstu jednog ugostiteljskog objekta?
Prije svega ljubazno i educirano osoblje. Kvalitetne i stručno pripremljene namirnice koje su po mogućnosti i atraktivno servirane. Izbor pića koja su pravilno temperirana i servirana. Ugodan ambijent. Puno je faktora koji doprinose kvaliteti i koji mogu od zadovoljnog gosta stvoriti ambasadora ugostiteljskog objekta.
Zagreb iz godine u godinu posvećuje sve veći broj turista. Što im naš glavni grad u gastronomskom smislu može ponuditi? Je li gastronomska scena Zagreba dovoljno prepoznatljiva i gdje vidite prostor za napredak?
Zagreb je metropola u kojoj se može naći za svakoga ponešto. Naravno da gosti u Zagrebu žele okusiti i dio destinacije kroz tradicionalna jela te lokalne namirnice i vina. Imate sve – od fine dininga do restorana s načinima pripreme hrane na otvorenom žaru ili vatri. Osobno me silno veseli Muzej gastronomije Zlatka Puntijara koji priča priču o povijesti naše kuhinje.
“U ugostiteljskim objektima mogu se doživjeti i okusiti brendovi destinacija.”
Izvor: Časopis GOST, Službeno glasilo Udruženja ugostitelja Zagreb, Listopad 2024. Broj 15.