Koliko puta ste vidjeli neko jelo na društvenim mrežama i pomislili kako to jednostavno morate probati? Utjecaj koji na korisnike imaju društvene mreže iznimno je snažan u svim industrijama, a gastronomija nimalo od toga ne odskače.
Hrana je jedna od najtraženijih kategorija u sadržaju na društvenim mrežama, a uz dobar pristup prilagođen ciljnoj skupini upravo Instagram i TikTok mogu biti idealan kanal promocije.
Svjesna je toga i Janja Benić, gastroblogerica čije su objave hrane toliko primamljive da i oni koji od kuhinje bježe, pomisle kako bi ipak mogli uložiti trud i vrijeme za pripremu njezinih jela. S Janjom smo pričali o poslu, hrani, društvenim mrežama i krafnama za kojim su društvene mreže „poludjele“.
Kako je uopće krenula vaša gastro priča? Otkad i otkud gajite ljubav prema kuhanju?
Moja ljubav prema kuhanju razvijala se postupno, a počela je još u djetinjstvu kada sam s mamom učila osnove pripreme hrane. Iskustvo života u Londonu te izloženost različitim okusima i kuhinjama dodatno je produbilo tu strast. Uz malo iskustva i puno testnih korisnika – raznih prijatelja na večerama – dobila sam bolji dojam oko toga kako drugi percipiraju moju hranu i u kojoj mjeri i ja sama uživam u eksperimentiranju. To su bili prvi signali koji su mi dali samopouzdanja da podijelim neke prve recepte putem bloga i Instagrama i dalje se to razvijalo nekim prirodnim tokom.
Vas često opisuju kao gastroblogericu. Biste li i sami sebe tako opisali? Kako je počeo projekt s blogom i koliko su vam važni blog i digitalne platforme za dijeljenje svoje strasti prema hrani?
Nisam u početku zamišljala da ću biti gastroblogerica. Sve se dogodilo spontano. Blog je krenuo kao platforma gdje sam željela dijeliti svoje recepte i iskustva iz kuhinje. Nisam očekivala toliku pažnju, ali s vremenom su digitalne platforme postale važan alat ne samo za promociju, već i za izgradnju zajednice ljudi koji dijele moju strast prema hrani. Ne smatram se isključivo gastroblogericom jer radim puno više od toga – radionice, suradnje, stiliziranje hrane – ali društvene mreže i blog su svakako ključni u dijeljenju te ljubavi.
Održavate i radionice, interesa ne manjka. Je li samo dojam ili se zaista zadnjih godina ljudi sve više i više posvećuju hrani na način da više promišljaju o tome što jedu i načinu na koji to pripremaju?
Definitivno vidim sve veći interes ljudi za hranu i kuhanje. Mislim da je to odraz općeg trenda prema održivosti i zdravlju. Ljudi žele kontrolirati što jedu, žele naučiti vještine koje im omogućuju da naprave nešto posebno za sebe i svoje bližnje. Radionice su sjajan način da se to podijeli i nauči. Kod mene na radionicama je koncept takav da osim rada s prirodnim kvascem pokušavam i kroz hranu koju pripremam za polaznice, kavu, čaj ili prirodna vina koja ponudim pružiti neko malo drukčije iskustvo i potaknuti ih na promišljanje o hrani.
Kako birate teme za svoje objave i recepte na društvenim mrežama? Što smatrate ključnim za održavanje angažirane zajednice?
Teme biram intuitivno, prema sezonskim namirnicama i onome što mene osobno inspirira. Također, važno mi je da održim autentičnost. Ključ za angažiranu zajednicu je iskrenost. Ljudi osjete kad nešto radite iz srca. Naravno, i estetska komponenta je bitna, ali autentičnost je ono što zadržava ljude. Stalno učim i eksperimentiram, i to dijelim sa zajednicom – mislim da to stvara povezanost. Uz to mi je dosta lakše otkad sam u kući s vrtom, ako odem u šumu po gljive i slično, teme za objavu se spontano dogode bez puno planiranja.
Vaše krafne su definitivno bile (a i ostale) apsolutni viralni hit. Kako se dogodio taj boom s krafnama i što vam je to donijelo?
Krafne su zapravo počele kao eksperiment, a završile su kao pravi hit! Nismo ni očekivali toliku pažnju. Mislim da je ključ bio u tome što sam stvarno uložila puno truda u tijesto. Krafna je specifičan proizvod u kojem dominira tijesto i onda tijesto mora biti najbolje moguće. Taj boom s krafnama donio mi je prepoznatljivost i omogućio mi da proširim svoj posao, ali i nova iskustva poput radionica za restorane te samih suradnji s restoranima od kojih su ekipa iz Broom44/Proof33 uvijek bili posebna podrška.
Što je vama osobno najvažnije kad kuhate, na što posebno pazite?
Najvažnije mi je da je moj Vlado sretan (smijeh). Volim kombinirati začine, dobiti neku dodatnu kombinaciju koja i običnije namirnice učini posebnima. Uvijek biram sezonske i lokalne namirnice jer vjerujem da one donose najbolji okus, ali i nutritivnu kvalitetu. Puno pazim na teksturu, kako se namirnice međusobno nadopunjuju. I na kraju, volim serviranje.
Kada je riječ o promociji destinacija, poput Zagreba, kroz gastronomiju, koje biste savjete dali onima koji žele poboljšati vidljivost svoje ponude putem digitalnih kanala?
Fotografija i vizualni identitet su također jako bitni – estetika hrane mora doći do izražaja na digitalnim platformama. A najvažnije, interakcija s publikom, stvaranje zajednice ljudi koji vole vašu hranu, vašu ponudu i žele se vraćati. Također mislim da promocija ne treba biti odvojena od iskustva koje želimo prenijeti. Mogu istaknuti odličan primjer Malinske na Krku gdje smo nedavno proveli vikend. Iskombinirali su Olive Touch i upoznavanje s kulturnom baštinom i tradicijom maslina s odličnom večerom i lijepo zaokruženom pričom o cijelom kraju. To su promocije koje stvaraju vrijednost destinaciji, a nastale su na temelju promišljanja o prednostima lokalne ponude i s malo kreativnosti.
“Ljudi žele priču iza hrane, autentičnost lokalnih okusa i osobni pristup.”
Izvor: Časopis GOST, Službeno glasilo Udruženja ugostitelja Zagreb, Listopad 2024. Broj 15.